Kućni budžet: Pred kraj godine novi talas poskupljenja ali tu nije kraj … tek počinje

Pred sam kraj prethodne godine i početkom ove čini se da je pokrenuta lavina još jedne ture poskupljenja svega, od osnovnih životnih namirnica, hrane do svih ostalih industrijskih proizvoda. Od početka januara stupile su na snagu i poskupljenja energe-nata što će svakako dodati dodatnu inerciju i nastaviti ovaj trend.

Kada se uporede neke cene u odnosu na prošlu godinu u ovo vreme pokazuje se pravo stanje inflacije ali i stanje koje je svakako osiromašilo stanovništvo u poslednjih godinu dana. Većina porodica i domaćinstava  u Srbiji sve teže izlazi na kraj sa ovakvim poskupljenjima. Vlada Srbije je očigledno prepustila, u najvećem delu, da tržište samo reguliše cene sa izuzetkom samo nekoliko osnovnih proizvoda i sve manje je inicijative od strane nadležnih da se interveniše na zaustavljanju ovog trenda poskupljenja. Nasuprot tome, kako je i u većini evropskih država inflacija povećana usled poskupljenja energenata uzrokovana ratom u Ukrajini i drugim faktorima, većina evropskih zemalja počele su da sprovode neke mere za suzbijanje posledica poskupljenja za stanovništvo.

Svakako građanima Srbije najteže padaju i najviše ih pogađaju poskupljenja hrane koja je „konkurentna“ čak i kad su mnogo bogatije zemlje u Evropi u pitanju. Cene su u trgovinama kod nas i u inostranstvu neretko iste ili čak i veće nego u zemljama gde prosečno stanovništvo ima i po desetak i više puta veća primanja. Devastirana poljoprivreda ali i privreda generalno, pre svega proizvodnja hrane, trgovinski sektor koji je prevladao, uvoz hrane, doveo je do toga da stanovništvo Srbije troši najveći deo svojih prihoda samo na obezbeđivanje hrane tj. na kupovinu skoro osnovnih životnih namirnica, da je za većinu i osnovna potrošačka korpa skoro nedostižna.

Republički zavod za statistiku je objavio uporedne cene proizvoda u odnosu na ovaj period prošle godine: cene proizvođača proizvoda poljoprivrede i ribarstva u novembru u odnosu na isti mesec prošle godine povećane su za 33,6 odsto. Od hrane najviše je poskupelo mleko, više od 90 odsto za godinu dana, dok su stočni proizvodi od novembra 2021. do novembra prošle godine po-skupeli za 80 odsto. Jaja su takođe poskupela i to za 46,5 odsto. Kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi žito je poskupelo 33,5 odsto, a stoka i živina 33,7 odsto. Živina je poskupela 22,7 odsto, goveda su skuplja za 25,8 odsto, dok je cena svinja za godinu dana otišla gore gotovo 40 odsto. Riba i proizvodi od ribe su od novembra 2021. do novembra prošle godine poskupeli za više od 60 odsto. Kukuruz je poskupeo 34,5, a krompir čak 67 odsto. Ostali prehrambeni proizvodi, u koje spadaju svi osim osnovnih koje RZS računa pojedinačno poput hleba, mesa, mleka, ulja, brašna, skuplji su za 25 odsto u odnosu na prošlu godinu, hrana je generalno poskupela u istom periodu 23,5 odsto, dok su cene predmeta za ličnu negu za 12 meseci porasle za 24,2 odsto.

Za godinu dana u Srbiji najviše se poskupela čvrsta goriva, čak 49,4 odsto. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, usluge smeštaja sa poskupljenjem od 37 odsto su na trećem mestu, a novine i časopisi sa poskupljenjem od 35,4 odsto su na četvrtom mestu ove liste. Stvarne stambene rente ove godine u rasle su duplo i više od toga, ali u proseku stvarne stambene rente, prema podacima RZS za novembar u proseku su bile veće za 30,1 odsto nego novembra 2021. godine. Cene kancelarijskog materijala otišle su gore za 27,7 odsto.