VestiPolitika

BUM: Debata o javnim nabavkama

Bečejsko udruženje mladih je u Opštini Bečej organizovalo javnu debatu pod nazivom „Izazovi javnih nabavki na lokalnom nivou“. Ova debata rađena je u okviru projekta „Manje korupcije, bogatije društvo“ koji sprovode Bečejsko udruženje mladih, Užički centar za ljudska prava i demokratiju i Podrinjski antikorupcijski tim uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program. Debata koja je organizovana je jedna od 30 sličnih koje će biti ili su bile organizovane u čak 30 opština i gradova širom Srbije. Formulisane preporuke sa debata biće pretočene u konkretne inicijative koje će voditi ka unapređenju sistema javnih nabavki.

Ideja koja stoji iza ove inicijative je da se u razgovoru sa lokalnim akterima koji sprovode javne nabavke u okviru lokalnih ustanova, institucija i organizacije razgovara o načinu na koji funkcioniše čitav proces javnih nabavki na lokalu, koje su prednosti novih propisa i javnog portala a koje su manjkavosti u procedurama, na koji način pojedine državne institucije prate i regulišu rad lokalnih službi za javne nabavke, kakvi su efekti i da li uopšte postoji nadzor nad javnim nabavkama na državnom nivou, kakve su pravne posledice neregularnosti i slično.

Osim predstavnika organizatora, Ane Aćimov i Aleksandra Đekića koji su predstavili projekat i program, skupu su prisustvovali i službenici koji se u ustanovama, preduzećima i organizacijama koji potpadaju pod obavezu sprovođenje procedura javnih nabavki bave ovim poslovima. Ovoj tribini prisustvovala je i Jovana Topić, šef odseka za javne nabavke u Opštini Bečej kao i Milena Kresoja iz Opštinske uprave Novi Bečej.

Tokom debate bilo je reči o tome koliko je obiman posao kojima se bave opštinski službenici ali i službenici u institucijama koji se bave sprovođenjem procesa javnih nabavki. Česte izmene propisa, ažuriranja portala, izveštavanje za republičke i državne institucije su obaveze koje obično veoma mali broj službenika može da sprovede.

Kao jedna od najvećih trenutno obaveza za službenike u čitavom procesu je registracija ugovora tokom realizacije nabavki. Osim što je obaveza sama po sebi obiman posao postoje i dodatne nejasnoće koji sam zakon koji se odnosi na to ne rešava, obaveze unošenja podatak i ugovora različito tumače čak i državne institucije koje vrše kontrolu sprovođenja procedure.

Tokom rasprave bilo je reči i o još jednoj manjkavosti čitavog procesa, o tome da je i dalje problem veoma mali broj ponuda po javnoj nabavci i ne konkurentnost ponuđača koji uglavnom imaju monopole na pojedine usluge, od onih državnih firmi kao što su javna državna preduzeća do prilično svedenog tržišta nezvaničnih monopolista koji retko kada imaju naspram sebe konkurentnu firmu koja se takođe „bori“ za posao. Uglavnom većina javnih nabavki koje se sprovode ima jednu ili maksimalno dve ponude. Tržište u Srbiji je uglavnom podeljeno od strane nekoliko firmi za svaku vrstu usluga i radova i retko kada neke od njih uopšte ulaze jedni drugima „u teren“.

„Hvala vam što ste organizovali ovakvu debate kod nas i mis-lim da je veoma bitno da se čuje šta to naručioci odnosno lica koja rade na poslovima javnih nabavki imaju da kažu. Svi oni imaju veliki obim posla i obaveza i mislim da većina ostalih službi nisu svesni kompleksnosti i obaveza koje jedan službenik za javne nabavke ima. Ono što bih mogla da zaključim je da je kod svih kolega sa kojima sam imala kontakt najveći problem, problem registra ugovora što je obaveza nametnuta izmenama zakona a primena je stupila na snagu od 1. januara ove godine. Ono što ceo proces čini prilično nejasnim je činjenica da ne postoje jasne smernice šta se tačno sve unosi u taj registar ugovora na portalu po sadašnjem tumačenju propisa raznih institucija i u kako se to rešava u praksi. Suština je da bi trebalo svaku obavezu koja nastaje u jednoj ustanovi ili organizaciji uneti u registar ugovora što je prosto nemoguće. Za to te službe nemaju kapaciteta, po meni bi onda jedna osoba trebalo da radi samo taj posao jer je nemoguće da jedan službenik za javne nabavke ima uvida u svaki trošak koji nastane u njegovoj organizaciji. To zaista nije moguće i na tome bi trebalo poraditi, odnosno da Kancelarija za javne nabavke tu definiše neke trešholdove koji će se primenjivati. U okviru toga pričali smo i o položaju službenika za javne na-bavke, obimu i odgovornosti koje imaju ali i o činjenici da taj posao obavlja veoma mali broj ljudi u svakoj organizaciji. Obično je to u jednoj instituciji ili ustanovi jedna osoba, ako je dve to je onda već sjajno. Potrebno je ne neki način rasteretiti i zaštiti te ljude. Ja sam inače i član Komore javnih nabavki i mi smo na ovaj problem ukazali i Kancelariji za javne nabavke ali i Republičkoj komisiji i DRI-u. Jedna od važnih tema u razgovo-ru sa ovim institucijama je bila položaj službenika, zaključak je i tamo bio da bi to trebalo da se unapredi. Smatram da ovako zajedničkim snagama sa civilnim sektorom možemo da utičemo i hvala i vama na ovoj prilici i na realizaciji ovog projekta i nadam se da ćemo uspeti da koliko toliko unesemo neke izmene u zakon koje su nama jako bitne koji treba u praksi da sprovodimo taj zakon.“ – rekla je na početku Jovana Topić.

Nedostatak jasnih smernica vidljivi su i već površnim uvidom na sajtove nadležnih institucija. Na sajtu Komisije za javne nabavke već više od 10 godina nema pravnih stavova. Česti su slučajevi gde se tumačenja zakonskih procedura i obaveza Državne revizorske institucije koja vrši kontrolu i republičke Komisija za javne nabavke mimoilaze i dovode one koji primenjuju taj zakon u nedoumicu.

„Republička Komisija već deset godina nije iznela nijedan načelni pravni stav što je, za mene poražavajuće, to je institucija koja odlučuje o žalbama u postupcima javnih nabavki. Sama rešenje i odluke republičke Komisije u sličnim postupcima i situacijama su često različite i ne postoji ujednačena praksa. Nama naručiocima ali i ponuđačima koji koriste to pravno sredstvo, koji koriste zaštitu prava bi dosta pomoglo kada bi imali neke njihove načelne pravne stavove. Da možemo načelno da se vodimo nekim njihovim pravnim smernicama kako možemo da postupamo i kako ne možemo. Neujednačeni stavovi svih tih institucija koje se bave regulacijom javnih nabavki su očigledni i to je tačno. Često se dešava da kada DRI dođe u kontrolu mi imamo jedno tumačenje Kancelarije za javne nabavke a sasvim drugačije tumačenje DRI.“ – nastavila je Topić.

Česte izmene propisa, pa i šta se sve i na koji način unosi i unapređuje na portalu javih nabavki takođe otežavaju rad službenika. Oni nemaju dovoljno vremena da se uhodaju jer su promene konstantne. Posebno je to očigledno kod manjih preduzeća, ustanova koji takođe imaju obavezu da sve propise unošenja na portal, sve obaveza registracije ugovora ali i sve obaveza oko izveštavanja rade kao i bilo koja veća ustanova koja ima više zaposlenih službenika.

„Česte izmene pa i samo to ažuriranje portala koje je takođe često pravi dodatni problem. Nije to tako jednostavno, jer kad se ažurira nova verzija portala potrebno je vremena da se službenici osposobe, da nauče da to koriste, da provedu jedno određeno vreme da se naviku na novine. Kancelarija za javne nabavke je organizovala, recimo, tri radionice vezano baš za taj registar ugovora preko NALED-a ali ograničili su broj učesnika i te tri radionice svakako nisu bile dovoljne da svi zainteresovani službenici koji svakodnevno rade te poslove u svim gradovima, ustanovama, institucijama u Srbiji. Po meni bi svaki takav službenik trebalo da ima mogućnost da koristi taj webinar.“

Da li je na ovaj način kako to funkcioniše to uopšte podsticajno deluje na ponuđače da u tome učestvuju, posebno manje ponuđače.

„Ja mislim da veći broj manjih ponuđača ne mogu da učestvuju u tim postupcima javnih nabavki a njih bi trebalo dodatno motivisati. Nemaju ni naviku, ni praksu, ni kapacitet da „savladaju“ portal jer najčešće je to jedna osoba, jedan vlasnik firme koji radi sve i koji nema vremena da se još bavi i portalom javnih nabavki. A s obzirom na sve te izmene i sve te obaveze i njima bi bila potrebna dodatna obuka za korišćenja portala, dodatna motivacija. Sve obaveze koje se nameću putem portala svakako su i za naručioce ali i za ponuđače ne podsticajne“. – rekla je Jovana Topić.

Redakcija

Medium doo, Redakcija Bečejskih dana Adresa: Zoltana Čuke 18, Bečej