Covid 19: Periodični izveštaj (9. do 23. novembar)
U prethodne dve nedelje u Bečeju situacija kada je kovid epidamija u pitanju polako se smiruje ali je još uvek daleko od bilo kakvog naglog poboljšanja. U pitanju je samo manji pad broja zaraženih. U toku ovog perioda bilo je 233 zaraženih što je oko stotinak manje nego u prethodnom periodu ali se broj aktivnih slučajeva nije mnogo smanjio, i dalje je preko 500 zaraženih u opštini Bečej. U toku ovog perioda manji je i broj testiranih 967 što je za skoro 300 manje nego u prethodnom periodu, što samo govori da je procenat zaraženih u onosu na broj testiranja još uvek veoma visok. U ovom trenutku je preko 5030 naših sugrađana u Bečeju preležalo kovid. Ono što je zabrinjavajuće je da se ne smiruje ni broj hospitalizovnih osoba koji je još uvek veoma visok, opšte stanje zaraženih sa lošim kliničkom slikom obolelih je odlika ovog talasa. Trenutno u bolnicama i na hospitalizaciji je 30 novih pacijenata iz naše opštine. Od 21. oktobra iz štaba smo počeli da dobijamo i izveštaj o tome koliko je zvanično dece testirano i pozitivno na korona virus. Za prethodne dve nedelje prema informacijama iz Štab a 11 dece je i zvanično registrovano da su oboleli od kovida.
Podatke o vakcinaciji dobili smo od Doma zdravlja. Imunizacija stanovništva se nastavlja i trenutno je interesovanje za treću dozu vakcine najveće. Na žalost, interesovanje za prvu dozu kod onih koji još uvek nisu uopšte vakcinisani je znatno manje pa iz Doma zdravlja i dalje apeluju da se građani prijave i vakcinišu. Iz ove ustanove takođe poručuju da vakcina ima dovoljno i to svih prozvođača. Ukupno do početka ove nedelje datih vakcina je 30.349 (+ 1.967 za prethodni period), od toga prvih doza 12.332 (+235), drugih doza 11.745 (+194), a trećih doza 6.272 (+1.537). Dakle, u poslednje dve nedelje je podeljeno 194 prvih doza što je blago povećanje u onosu na prethodni period. U predhodne dve nedelje podeljeno je i 900 doza vakcine protiv sezonskog gripa.
Lekovi protiv kovida
Ono o čemu se ovih dana kada je epidamija korone u pitanju najviše priča je i razvijanje lekova za oralnu upotrebu. Treba naglasiti pre svaga da se skoro svi medicinski stručnjaci slaži da za sada lekovi ne mogu adekvatno da zamene vakcinaciju i da za COVID-19 „čarobni lek“, još uvek ne postoji jer bolest napada više organa i prati je mnogo simptoma, pa se na nju mora delovati lekovima sa različitim mehanizmima.
Za sada se najviše govori o leku koji dolazi iz kompanije Fajzer koji, kako se za sada tvrdi, za 89 odsto umanjuje potrebe bolničkog lečenja ili smrtni ishod kod odraslih koji se suočavaju sa rizikom od razvoja težeg oblika bolesti to je pokazala klinička studija. Medicinski tretman, pod nazivom Paklovid, činiće dve komponente – Fajzerova pilula protiv kovida i antivirusni medikament ritonavira, a sastojaće se od tri pilule koje će se uzimati dva puta dnevno. Kako se navodi, u kliničkoj studiji učestvovalo je 1.219 pacijenata kojima je dijagnostikovan blagi ili umereni virus korona, sa najmanje jednim faktorom rizika za razvoj teške bolesti, poput gojaznosti ili starije životne dobi. Velika Britanija je 4. novembra postala prva zemlja na svetu koja je odobrila upotrebu leka protiv korona virusa u obliku pilule – Molnupiravir, koji su zajednički razvile kompanije Merck i Ridgeback Biotherapeutics. Prema podacima, lek koji se oralno daje posle pojave simptoma, mogao bi da smanji broj smrtnih slučajeva i hospitalizacija povezanih sa COVID-19 za polovinu kod ljudi kod kojih postoji veliki rizik od teških oblika bolesti.
Eksperimentalni lek za lečenje korona virusa, koji je razvila američka kompanije Fajzer, uskoro bi trebalo da bude i u Srbiji, objavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar. Ovaj lek blokira enzim koji je potreban korona virusu da bi se umnožavao, a kao rezultat toga – smanjuju se smrtnost i hospitalizacija.
Favipiravir se po protokolu koristi samo u prvih pet dana bolesti. Remdesivir je antivirusni lek koji bi trebalo da se koristi u jako teškoj fazi bolesti, kada su pacijenti na kiseoničkoj potpori, ili mehaničkoj ventilaciji a daje se u bolničkim uslovima. U pitanju su lekovi koji su već postojali, remdesivir se koristio u epidimiji ebole pre nekoliko godina, favipiravir za grip ranije, a izoprinozin deluje na veliki broj respiratornih virusa. Jedan od lekova koji je novina je Banlamilival,čuveni Trampov lek, koji sadrži gotova antitela, lek je veoma skup ali ga ima i u Srbiji. Deksametazon (Dexamethason) je sredstvo koje sprečava upale i smanjuje smrtnost osoba koje su priključene na respirator, a koje su bolesne duže od sedam dana. Nemački Institut Robert Koh (RKI) i Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuju korišćenje tog leka kod takvih pacijenata. Deksametazon ne bi trebalo da se primenjuje kod osoba sa blagim simptomima i ne treba da se daje prebrzo. Hlorokin, lek protiv malarije, a koji se masovno širom sveta, pa tako i u Srbiji, koristio u lečenju korone, u našoj zemlji nije u protokolu od oktobra meseca za lečenja tog virusa. Iako su u početku američki, kineski, francuski i drugi ugledni stručnjaci u svetu preporučivali hlorokini hvalili njegova dostignuća u lečenju od kovida 19, pojedina naknadna istraživanja su pokazala da ovaj lek i nije tako efikasan. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u maju ove godine objavila je da privremeno odustaje od upotrebe idroksihlorokina prilikom lečenja kovid pozitivnih pacijenta jer kod pacijenta koji su uzimali hidroksihlorokin i hlorikin postoji veći rizik od smrti i srčanih problema.
