„Nedelja džentlmena“, post festum/corona
Ovogodišnji koncept „Nedelje džentlmena“, koju već nekoliko godina unazad organizuje u septembru mesecu Narodna biblioteka u Bečeju, je sticajem okolnosti koje je donela ova godina bio izmenjen ali ne i manje uspešan nego prethodnih godina. Ove godine organizatori su se potrudili da se umesto na „velike zvezde“, kako je to uglavnom bilo prethodnih godina, oslone na ono što Bečej sam ima da ponudi. Tematski ovogodišnja „Nedelja džentlmena“ bila je, više nego ranijih godina, usmerena na ono što je i osnovni razlog za postojanje ove manifestacije, a to je afirmacija čitanja i književnosti kod muškaraca i dečaka. I dalje sve statistike, koje ova ustanova kulture redovno radi svake godine, pokazju da je višestruko veći broj žena koje čitaju i koriste usluge biblioteke. Kada je u pitanju muška čitalačka publika, većina muškaraca koji su redovni korisnici, su uglavnom oni koji su tu decenijama i kojima svakako nije namenjena kampanja za popularizaciju čitanja. Cilj ove, sad već višegodišnje kampanje, je bio i ostao, privući nove muške korisnike i buduće čitaoce. Ove godine tematski fokus programa je bio na svojevrsnom procesu istraživanja šta je to što muškarce može da vrati/privuče nazad u biblioteku (onu pravu ili bar onu virtuelnu). S obzirom na uslove u kojima je održana ovogodišnja „Nedelja džentlmena“, osim koncepta i samo fizičko održavanje manifestacije moralo je da pretrpi promene, tako da je jedan deo programa održan u samoj velikoj sali biblioteke i u letnjoj bašti dok je ostatak programa urađen na jutjub platformi onlajn. Osnovno pitanje koje je postavljeno skoro svim učesnicima, bez obzira koja je konkretno bila tema izlaganja, je šta muškarci čitaju, koji su to žanrovi, priče, formati koje ih zanimaju.
Ono šte je ove godine bila novina je da su, sticajem okolnosti, organozatori bili prinuđeni da „modernizuju“ čitav program koncipirajući ga kao svojevrsni serijal TED talk formi predavanja, izlaganja, debata, interaktivnih video obraćanja. Kombinacija „živog“ i onlajn video programa pokazala se kao dobra za ovakve vrste manifestacija jer je omogućila većem broju publike da odgleda ili aktivno učestvuje jer je sadržaj ostao dostupan na internetu i nakon završetka manifestacije.
Kao i svake godine veče pred otvaranje bilo je posvećeno muzici pa je tako u nedelju pre početka zvaničnog (radnog) dela programa u bašti biblioteke na letnjoj sceni nastupio bečejski rok i bluz bend „Fingerbeng“ a momcima iz benda su dodeljene simbolično i nove članske karte biblioteke.
Prvo veče programskog dela „Nedelje džentlmena“ je bilo posvećeno budućnosti i predviđanjima iste, tema koja je veoma aktuelna ako se uzme u obzir da je u skladu sa našim trenutnim realnim dilemama da li je „progres“ koji trenutno živimo deo utopijske ili distopijske priče. Naučna fantastika je nešto što se stereotipno vezuje za mušku čitalačku publiku kao i fascinacija robotikom i druge predikcije robotizovane budućnosti što je navelo našeg sugrađanina Viktora Hala da predstavi opus jednog od najvećih pisaca ovog žanra, Isaka Asimova. Viktor je održao dvojezično predavanje o robotici i automatizaciji koja je uzela maha u veku u kojem živimo. U svom izlaganju, Viktor se dotakao i teme odnosa između čoveka i robota (mašine), kao i izazova koji takav odnos sa sobom donosi, teme koje je decenijama fascinirala velikog pisca.
Nasuprot tome utorak je u „Nedelji džentlmena“ bio posvećen prošlosti i to uglavnom istoriji našeg grada. Kroz priču o znamenitim Bečejcima koji su obeležili i formirali društveni život kroz istoriju poslednja dva veka Bečeja profesor Dušan Opinćal je uspeo da pokaže koji su to temelji i civilizacijski legat na kojima počiva Bečej. Priče kao i sakupljene fotografije zaslužnih građana Bečeja su samo deo jedne kompleksnije velike priče o našem gradu kako nekada tako i danas.
Serijal programa koji se odvijao uživo u biblioteci u velikoj sali zatvorio je u sredu naš sugrađanin, glumac subotičkog pozorišta Rokuš Zoltan koji je pokušao da u svom kratkom filmu koji je napravio za potrebe ove manifestacije i nakon toga obraćanjem publici odgovori na ono pravo (suštinsko) pitanje „Šta je to i kako muškarci čitaju?“ tačnije šta je to što može da privuče muškarca da uđe u biblioteku za početak.
Onlajn serijal „Nedelje džentlmena“ je u četvrtak započeo dizajner društvenih igara Jasen Lakić koji je održao interaktivno predavanje o tome koji su benefiti igranja društvenih igara, zamene video igara za društvene, ponovnog povezivanja ljudi „u realnom životu“ kroz zajedničke priče, zajedničko kreiranje fikcije koje savremene društvene igre danas donose. Priča Jasena Lakića obuhvatila je analizu društvenih igara od onih najjednostavnijih, dečijih kao „Ne ljuti se čoveče“ preko sad već dobrano ostarelih generacija koje su popularisale igre kao što su „Dungeons and Dragons“ do onih kompleksnijih strateških igara koje razvijaju veoma širok spektar znanja i imaju u svojoj osnovi edukativni karakter.
Tog istog dana je onlajn predavanje održao na mađarskom jeziku i Bečejac Roland Orčik, pesnik i kritičar, koji već nekoliko decenija živi u Segedinu gde radi na tamošnjem univerzitetu na odseku za slavistiku. Njegovo onlajn predavanje postavilo je u fokus priču o jeziku, prevođenju književnosti, na koji način se to odražava na kulturu u miultilingvalnim sredinama i kulturološku razmenu priča, koncepata i ideja među narodima različitih jezika i kultura. Ono što je delom bila takođe njegova tema je bio i odnos srskog i mađarskog jezika u književnim formama.
Za kraj, poslednjeg dana, „Nedelje džentlmena“ i mladi su dobili svoj prostor, takođe onlajn, i to kroz debatu koju je profesor filozofije Ivan Kovač organizovao na temu „Džentlmenstvo, za i protiv“ sa učenicima Gimnazije. Poštujući standardna pravila debate učenici su izneli dva suprotstavljena mišljenja o fenomenu i društvenom tumačenju „džentlmenstva“ u kontekstu savremenog načina života i modernog društva, o prevaziđenim ili još uvek važećim formama rodne identifikacije, o tome da li još uvek postoji potreba za specijalnim tretmanom žena u društvu jer posledice predominantne patrijarhalne istorije rodnih odnosa još uvek nisu sanirane i još uvek imaju veoma čvrtsto uporište u skoro svim kulturama savremene civilizacije.
Ovogodišnja „Nedelje džentlmena“ je završena, do sledeće godine, a organizacioni tim Narodna biblioteke je pozvao sve sugrađane muškog pola da navrate do biblioteke, pokupe svoju člansku kartu i zarone u veliki fundus knjiga koje ima ova ustanova. Poslednjih nekoliko meseci su pokazali da ponekad nije loše zastati, pronaći eskapistički izlaz iz realnosti u fikciju i naučiti da sa knjigom nikada ne možeš biti sam.
