BUM: Građanski nadzor kao lek za netransparentne milijarde – Novi predlozi za reformu javnih nabavki u Srbiji
Građanski nadzor kao lek za netransparentne milijarde: Novi predlozi za reformu javnih nabavki u Srbiji
U trenutku kada se gotovo polovina javnog novca u Srbiji troši van standardnih procedura, a sumnje u nameštanje tendera sve češće dolaze iz nezavisnih institucija, civilni sektor iznosi konkretne i primenljive predloge za reformu sistema javnih nabavki. Bečejsko udruženje mladih (BUM), koje već godinama prati stanje u ovoj oblasti, predstavilo je set preporuka koje bi, kako navode, mogle postaviti sistem na zdrave temelje – zasnovane na transparentnosti, odgovornosti i digitalnoj kontroli.
„Svedoci smo ozbiljnih institucionalnih slabosti. Imamo zakone, ali ne i praksu. Imamo portale, ali ne i podatke koji su zaista upotrebljivi. Imamo institucije, ali bez kapaciteta da se suoče sa sistemskim zloupotrebama“, kaže Aleksandar Đekić, predsednik BUM-a.
Prema njihovim analizama, potrebno je jačanje institucionalnih kapaciteta, posebno u tužilaštvu, Upravnom sudu, Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, kao i kod revizora i inspekcija. Reforma zakonodavnog okvira je neizbežna – predlaže se, između ostalog, zabrana učešća povezanih lica u istim postupcima, stroži uslovi za promenu podizvođača i omogućavanje isključenja firmi sa negativnim referencama.
Poseban akcenat stavljen je na digitalizaciju: kompletna obrada javnih nabavki kroz Portal javnih nabavki i dostupnost dokumentacije u otvorenim formatima, uz razvoj interaktivnih baza podataka koje bi bile dostupne građanima i civilnom društvu. Time bi, kako ističu, svako mogao jednim klikom da proveri kome ide novac iz budžeta, zašto i pod kojim uslovima.
„U Srbiji danas imamo situaciju da se godišnje oko pet milijardi evra troši kroz javne investicije, što je više od 15% svih javnih rashoda. Međutim, građani ne znaju kako se ti ugovori zaključuju, niti zašto je neka firma izabrana“, upozorava Đekić. „Problem je što se veliki broj poslova sklapa van redovnih zakonskih procedura – preko posebnih zakona, međudržavnih sporazuma ili formalno ‘hitnih’ nabavki.“
Na projektu „Javne nabavke u fokusu“, koji se realizuje u okviru regionalne inicijative „Europe ASAP“, Bečejsko udruženje mladih razvija i digitalni alat za građanski nadzor. Sistem će omogućiti jednostavan pristup informacijama o tenderima, firmama koje ih dobijaju, vrednostima ugovora i vrsti nabavljenih usluga, radova i roba – kroz interaktivne vizualizacije i pretrage. Platforma će biti dostupna svim građanima, nevladinim organizacijama i medijima.
„Uvođenje API pristupa, standardizovanih tehničkih specifikacija i obaveznih šablona neophodno je da bismo izbegli situacije gde se uslovi u tenderima pišu po meri jednog ponuđača“, dodaje Đekić.
Neke od preporuka odnose se i na jačanje kontrole nakon dodele ugovora. To uključuje obaveznu evaluaciju kvaliteta isporuka, kontrolu promena cene i oštrije sankcije za kašnjenja i kršenja ugovora. Predloženo je i ograničavanje hitnih nabavki, kao i njihova naknadna revizija od strane Državne revizorske institucije.
Zaštita uzbunjivača dobija posebno mesto. Izmene Zakona o zaštiti uzbunjivača, uvođenje anonimnih digitalnih kanala i pravna zaštita onih koji prijavljuju nepravilnosti ključni su za otkrivanje zloupotreba, tvrde iz BUM-a.
Zanimljivo je i da se predlaže osnivanje nezavisnog tela za praćenje sprovođenja reformi – Saveta za integritet javnih nabavki – koje bi uključivalo i članove civilnog društva i imalo savetodavnu, ali i kontrolnu funkciju.
Sve preporuke biće predstavljene na nacionalnom forumu „Javne nabavke u fokusu“, koji će okupiti predstavnike institucija, eksperte i nevladine organizacije sa ciljem formulisanja zajedničkog seta konkretnih reformskih koraka.
Ako se nastavi dosadašnja praksa u kojoj su najskuplji projekti izuzeti iz zakonskih okvira, upozoravaju iz BUM-a, izgubiće se i poslednji ostaci poverenja u institucije koje bi trebalo da štite javni interes. „Imamo šansu da sistem javnih nabavki izvučemo iz zone političkog uticaja i koruptivnih praksi. Ali za to je potrebna politička volja, institucionalna spremnost i aktivno uključivanje građana.“
