Opština Bečej: Ulaganja u obnovljive izvore energije
Opština Bečej jedna je od 11 gradova i opština u Srbiji u koje se potpisale memorandume o realizaciji projekte za izgradnju postrojenja za obnovljive izvore energije u Kragujevcu. U prvoj fazi ovog projekta predviđena su ulaganja u ukupnom iznosu od 40,5 miliona evra. Tim povodom, predstavnici gradova i opština potpisali su memorandume o razumevanju u okviru projekta „Obnovljivi izvori energije okruga u Srbiji – faza 1“ sa ministarkom rudarstva i energetike, Zoranom Mihajlović, direktorom Evropske banke za obnovu i razvoj za Zapadni Balkan, Mateom Kolanđelijem, i ambasadorom Švajcarske u Srbiji Ursom Šmidom.
Ispred Opštine Bečej, memorandum je potpisao Dragan Kovačev, član Opštinskog veća za privredu i zaštitu životne sredine. Prioritet projekta je podizanje energetske efikasnosti uključivanjem obnovljivih izvora energije u proizvodnji toplotne energije i struje koja će na ovaj način obezbediti i čistiju životnu sredinu.
Podaci kažu da se danas iz OIE proizvede 37 GWh toplotne energije. Realizacijom planiranih projekata u 11 lokalnih samouprava, iz OIE ćemo proizvoditi 197 GWh toplotne energije, odnosno 3,5 puta više. Takođe, ovi projekti će rezultirati smanjenjem emisije CO2 za oko 25.000 tona godišnje. Svaka tona, svaki kilogram gasova i čestica manje znači kvalitetniji život. Svaki kWh dobijen iz OIE znači da smo energetski bezbedniji, zato i insistiramo na tome tom prilikom je naglasila Zorana Mihajlović.
Ona je dodala da EBRD kreditira projekat sa 30 miliona evra, a švajcarska vlada i EU doniraju 7,5, odnosno tri miliona evra i u naredne četiri godine svi projekti će biti gotovi i omogućiće da i drugi gradovi koriste obnovljive izvore za proizvodnju toplotne energije kao što od prošle godine to rade Priboj i Mali Zvornik i kao što će od ove grejne sezone Novi Pazar.Pored naše opštine u projektu su još i Bogatić, Vrbas, Vršac, Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Niš, Novi Pazar, Pančevo i Paraćin.
Mihajlović je dodala da je saradnja za Evropskom bankom za ob-novu i razvoj (EBRD), Vladom Švajcarske i Evropskom unijom i te kako važna na ovom projektu.
Direktor Evropske banke za obnovu i razvoj za Zapadni Balkan, Mateo Kolanđeli, rekao je prilikom potpisivanja memoranduma da je projekat započet pre godinu dana i da je izuzetno inovativan i važan.
„Kroz ovaj pilot projekat pokušavamo da damo primer kako da unapredimo Zelenu energetsku tranziciju, kako da unapredi-mo kvalitet vazduha, ali da u isto vreme u sred ove krize uspemo da se izborimo sa energetskom bezbednošću. Veoma smo ponosni na partnerstvo sa Vladom Srbije i resornim ministarstvom. Takođe, zahvaljujem se i svim donatorima iz Evropske unije i Vlade Švajcarske bez kojih svakako ne bismo uspeli da realizujemo ovaj projekat“, rekao je direktor EBRD.
Ambasador Švajcarske u Srbiji Urs Šmid podsetio je da se i Švajcarska i Srbija suočavaju sa velikim izazovom dekarbonizacije privrede u cilju ispunjavanja obaveza, koje proističu iz pariskog sporazuma o klimatskim promenama.
Ono što je najvažnije je, kako je rekao, je da se unapredi životna sredina, poboljša zdravlje građana i smanje troškovi i zavisnost od uvoza.
„Za Švajcarsku i Srbiju to znači da ćemo u narednim godinama morati da povećamo mnogo udeo obnovljive energije. Trenutna energetska kriza je poziv na buđenje kako bismo ubrzali naše napore da razvijemo alternativne izvore energije i da postignemo veću energetsku bezbednost“, rekao je ambasador Švajcarske u Srbiji.
