Dan maternjeg jezika obeležen širom Vojvodine
Godine 1999. UNESKO je proglasio 21. februar Danom maternjeg jezika u znak sećanja na bangladeške studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu (danas Bangladešu) jer su protestovali što njihov jezik koji koriste nije priznat kao maternji.
Republika Srbija je 2006. godine ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima koja manjinskim jezicima u Srbiji garantuje očuvanje i status. U Republici Srbiji je registrovano više od 30 nacionalnih manjina (etničkih grupa), a zakoni u oblasti obrazovanja poseban akcent pridaju osiguravanju kvaliteta obrazovanja dece pripadnika manjinskih grupa. Osnovni cilj obeležavanja ovog dana jeste da se podigne svest o značaju maternjeg jezika i višejezičnosti.
Dan maternjeg jezika obeležen je u skoro svi školama u Bečeju a u Gradskoj biblioteci tim povodom su profesorice Ljubica Korhec Androcki i Marina Tucić Živkov održale su zanimljivo predavanje i edukovale su učenike o životu i delu najpoznatijeg srpskog satiričara Radoja Domanovića.
Pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost prof. dr Zoran Milošević, prisustvovao je povodom ovog značajnog datuma radnom sastanku koji je održan na na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
„Tu smo da razgovaramo i o jezicima nacionalnih manjina koji su u projektima Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje, ali i da razgovaramo o potrebi formiranja Instituta društvenih i humanističkih nauka, jer osim racionalnih, ekonomskih pitanja, važno je razmišljamo i o ljudskoj dobrobiti, kvalitetu života i sreći, a jezik je jedna od vrlo važnih karika za to“, – rekao je tim povodom prof. Milošević.
„Mi smo prošle godine akreditovali nove studijske programe, tako da smo i pravno obezbedili studije ovih jezika pod našim kro-vom. Međutim, zadatak ovim nije rešen, jer se mi trudimo da obezbedimo naučnu i nastavnu bazu kako bi se ovi studijski programi kvali-tetno izvodili, ali je primetan pad interesovanja za maternje jezike i književnost, pa i nacionalne kulture u poslednje vreme“ – kazao je Alanović.
„Veliki nam je izazov, kako je istakao, pitanje ko će u budućnosti predavati ne samo mađarski, slovački, rumunski, rusinski u srednjim školama, već i srpski jezik. Tako da je pred nama ozbiljan zadatak da motivišemo mlade da studiraju maternje jezike, ali i da zajedno sa osnivačima razmislimo kojim bi to merama i studentima i predavačima dali neki utisak da su privilegovani u društvu i lakše se odlučivali na ovaj poziv.“ Dodao je je prodekan Alanović.
Sastanku su prisustvovali svi profesori Filozofskog fakulteta sa odseka za maternje jezike zastupljene u studijskim programima, a to su srpski, rumunski, rusinski, slovački i mađarski jezik, kao maternji na odgovarajućim studijskim grupama, na svim nivoima studija.
Na sajtu naše Gradske biblioteke Bečej ovim povodom zapisan je svojevrsni proglas ove institucije:
„Svake godine, 21. februara, u celom svetu se obeležava Među-narodni dan maternjeg jezika. Srpski jezik je na svom razvojnom pu tu, počev od staroslovenskog, srpskoslovenskog, ruskoslovenskog, slavenosrpskog, koji su bili uglavnom crkveni jezici, preko Vukove reforme jezika, pisma i pravopisa i uvođenja narodnog jezika kao književnog, primao mnoge pozajmljenice, kao rezultat međujezičkih kontakata i uticaja. U zavisnosti iz kog su jezika pozajmljene, raz-likujemo: turcizme, germanizme, rusizme, hungarizme, a u 21. veku najviše, anglicizme, jer je engleski postao jezik komunikacije globalnih medija.
Postavlja se pitanje, da li će srpski jezik, kao relativno mali jezik, uspeti da se izbori sa bez sumnje, ogromnim uticajem engleskog jezika?
Na to pitanje je teško dati odgovor, ali svakako je najvažnije poznavanje svog maternjeg jezika, ljubav prema njemu, što se ne može reći za mlade generacije, koje upravo obrnuto, prednost daju engleskom jeziku, komuniciraju međusobno na njemu, a svoj jezik vrlo često zapostavljaju, nipodaštavaju, ili ga se čak i stide.
Mladi ne vladaju mogućnostima svog jezika i koriste mali broj reči, tj. koriste veliki broj engleskih reči u okviru srpskog jezika. I ne samo mladi. Katastrofalno je koliko se na društvenim mrežama greši u pravopisu, koliko se u medijima pogrešno akcentuje.
Zato bi možda poruka za sve bila: Pravilno piši i govori, uništavanje svog jezika, uspori.“
