Gradski muzej Bečej: Distrikt II
Gradski muzej u Bečeju osnovan je 1953. godine i tada počinje da se razvija jedan poseban vid kulturne delatnosti koji pre svega podrazumeva skupljanje i čuvanje celokupnog kulturnog nasleđa naše sredine kao posebne administrativne jedinice, ali i kao dela jednog većeg regiona čiji je Bečej neodvojivi deo. Od skromne kuće, na samom početku, koja je pre ličila na galeriju nego na muzej, vremenom je prerastao u pravi zavičajni muzej kompleksnog tipa koji pokriva sve oblasti ljudskog delovanja. Shodno tome, prošle godine, u svetlu jubileja (70 godina postojanja), započeli smo jednu novu delatnost naše ustanove. U pitanju je pokretanje Zbornika, odnosno godišnjeg časopisa Gradskog muzeja Bečej. Obzirom da se današnji Bečej počeo razvijati kao trgovište tek od druge polovine XVIII veka, nakon formiranja Potiskog krunskog Distrikta, bilo je logično da zbornik nazovemo Distrikt. Na taj način želeli smo da nagovestimo jedno novo poglavlje u radu naše ustanove.
Časopis Distrikt je osmišljen da predstavlja stalnu ediciju u kojoj će se objavljivati rezultati delatnosti muzejskih radnika i njihov naučno-istraživački i stručni rad. U ovom drugom broju publikovani su radovi koji se tiču numizmatike, istorije, istorije umetnosti, konzervacije, prikazi knjiga i izložbi. Ukupno je obrađeno 14 stručnih tekstova u 6 kategorija.
Kao urednik, želim da se zahvalim svim autorima, koji su poslali svoje radove i učinili izvesnim izlaženje i drugog broja.
Od radnika muzeja tu su Radoslav Mihailović, viši kustos istoričar umetnosti, zatim Raško Ramadanski, kustos arheolog i moja malenkost kao viši kustos istoričar. Ostali autori su naši lokalni stručnjaci i istraživači, Snežana Ilić, Nedeljko Stojković, Dragiša Slavić i Vladimir Đatkov. Posebno želim da istaknem saradnju sa kolegama iz drugih ustanova kulture, i da se zahvalim Mirjani Lakić iz Muzeja Vojvodine u Novom Sadu, Ivani Arađan iz Narodnog muzeja u Zrenjaninu, Anđelki Antonijević iz Ateljea za konzervaciju i restauraciju NIT iz Arilja, Milici Šutić iz Muzeja Vazduhoplovstva i Mariji Ristić sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Takođe, zahvalnost dugujemo i Ministarstvu kulture Republike Srbije, koje je i prošle godine prepoznalo značaj ovog projekta za razvoj istoriografije i podržalo nas na konkursu sa sredstvima u iznosu od 300 000,00 dinara. Što se tiče tehničkog dela izrade zbornika, moram spomenuti Jelenu Janković Ćuk, koja je uradila dizajn i pripremu za štampu, Vesnu Voin, kao lektora časopisa, Sofiju Jovanović koja je napravila odlične fotografije i Akoša Tojzana, koji je preveo rezimee radova na engleski jezik. I u drugom broju, recenzije se prihvatio Zoran Veljanović, arhivski savetnik, kustos istoričar i zamenik direktora Muzeja Vojvodine. Mogu slobodno da najavim, da smo za naredni, treći broj uspeli da angažujemo još jednog recenzenta, i da ćemo nakon publikovanja trećeg broja podneti zahtev Narodnoj biblioteci Srbije za dobijanje naučne kategorizacije.
Lično smatram da su tekstovi u ovom broju Distrikta sadržajniji od prvog, po broju strana je obimniji, dok je matrica i tehničko rešenje ostalo nepromenjeno. Naš cilj je da istrajemo u publikovanju ovog časopisa, sa nadom da će vremenom Distrikt postati prepoznatljiv po svom kvalitetu i kontinuitetu.
Nemanja Karapandžić
