”Podeljena sreća dva puta je veća” – moto ovogodišnje Dečije nedelje
Ovogodišnja Dečija nedelja koja je održana je u odnosu na prethodne godine doživela prilično veliku transformaciju, aktivnosti su morale biti usklađene sa preporukama Ministarstva prosvete da se prilagodi program epidemiološkoj situaciji ali i da se većina aktivnosti ograniči na manje grupe dece u školama i drugim vaspitno obrazovnim ustanovama.
Na konferenciji za štampu, koju su u ime organizacionog tima sazvale Tatjana Mitić i Dunja Šormaz, zamenica predsednika opštine Svetlana Vuletić je i zvanično otvorila ovogodišnju Dečiju nedelju. Na ovoj konferenciji izneti su za javnost i relevantni podaci o ulaganjima lokalne samuprave i viših nivoa vlasti u objekte i infrastrukturu koja je namenjena deci i stvaranju uslova za život i rad dece, podaci o strateškim dokumentima (lokalnim i republičkim) koji se odnose na prava dece, podaci o socijalnim programima za porodice i decu u lokalnoj zajednici i sl. Pored predstavnika organizacionog tima i predstavnika lokalne samouprave konferenciji su prisustvali Izabela Šormaz, predsednica Društva prijatelja dece, Dalila Dujaković član opštinskog veća za obrazovanje kao i predstavnici dečijih školskih parlamenata.
„Vlada republike Srbije proglasila je ovu godinu godinom solidarnosti. Kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Predloge programa smo prosledili mailom svim ustanovama i relevantnim institucijama. Zajednička aktivnost na nivou svih škola biće humanitarna akcija „Deca deci“, skupljaće se odeća, obuća igračke, školski pribor i druge stvari i tom će prilikom sve obrazovne ustanove moći u petak poslednjeg dana da odnesu sve te pakete od 10 do 16 časova u Centar za mlade, Glavna 67“ – rekla je na konferenciji Tatjana Mitić.
I na republičkom nivou ove godine bilo je promena u organizaciji Dečije nedelje. „Na republičkom nivou ove godine organizovan je program u saradnji sa Ministarstvom za rad i socijalna pitanja i sa udruženjem Dečije srce. Ovo je prva godina da Društvo prijatelja dece nisu predlagači republičkog programa. Ciljevi programa ove dečije nedelje usmereni na aktivnosti da se skrene pažnja javnosti na dečije potrebe i porodica u smislu ostvarivanja prava, da se ukaže na primere dobre prakse i na rezultate rade tokom prethodnih godina, promovišu inicijative i akcije koje će poboljšati položaj deteta. Ove godine imamo jednu specifičnu situaciju a to je koja je prouzokovana Covid 19, ova godina je proglašena za godinu solidarnosti i u skladu sa tim će biti organizovana i ovogodišnje Dečija nedelja, posebna pažnja biće posvećena deci kojima je je ta solidarnost najneophodnija; deca bez roditeljskog staranja, deca sa smetnjama u razvoju i sa ivaliditetom, deca iz socijalno ugroženih porodica. No solidarnost je bitna svakom detetu zbog različitosti i karakteristika. Jako je bitno da roditelji/staratelja a zatim i sve institucije u sistemu prepoznaju individulne potrebe deteta.‟ – rekla je Dunja Šormaz
O aktivnostima tokom dečije nedelje govorila je predstavnica učeničkog parlamenta OŠ „Zdravko Gložanski‟ koja je napomenula da se u okviru škole već duže vreme održava niz radionica i akcija za decu sa invaliditetom i smetnjama u razvoju, redovne posete školi Bratstvo, humanitarne akcije za decu iz siromašnih porodica, humanitarne žurke, prikupljanje novčanih sredstava za bolesnu decu i za razna udruženja i socijalno ugroženu decu. Aleksandra je rekla da se oni svakodnevno u školi bave temama i problemom vršnjačkog nasilja, sarađuju sa roditeljima i nastavnicima u rešavanju tih problema kroz afirmaciju solidarisanja sa žrtvama i sprovođenje kampanje da nije dobro da većina ćuti ako ima saznanje da se dešava neki oblik nasilja. Imaju i programe koji afirmišu otvorenost ka različitosti, obuke o interkulturalnosti. Bazirano na projektu Saveta Evrope se uči o demokratskim vrednostima, obeležavaju i dane demokratske kulture. U fokusu su i aktivnosti koje podstiču razvijanje saosećanja kao što su posete gerontološkom centru, Dnevnom boravku, pomoć učenicima kojima je to potrebno i slične akcije.
Lokalna samouprava je kao osnivač svih obrazovnih ustanova dužna da održava sve objekte i infrastrukturu i stvori adekvatne uslove za rad u njima ali i da podrži aktivnosti tokom ove Dečije nedelje.
„Pred organizacionim odborom ove godine su bili izazovi sa kojima se do sada nisu sretali pa je i program zbog toga morao biti prilagođen novonastaloj situaciji. Ova manifestacija ima veliki značaj jer skreće pažnju na dečija prava kod najšire javnosti. Ove godine Dečija nedelja se organizuje u duhu solidarnosti i ukazuje na to da je neophodna podrška deci na svim nivoima, od obrazovnih institucija, zdravstvenih, jedinica lokalne samouprave. Neophono je raditi na podizanju svesti cele zajednice za potrebe dece sa smetnjama u razvoju i sa invaliditetom, kao i za potrebe dece iz specifičnih društvenih sredina.‟ – rekla je u uvodnom delu Svetlana Vuletić
Projekti lokalne samouprave za decu
„U prethodnom periodu ove godine dovršeni su neki projekti koji su započeti 2019.godine a realizovani su i neki novi: rekonstrukcija Predškolske ustanove „Labud Pejović‟ u ulici Tančić Mihalja u Bačkom Petrovom Selu, sredstva su dobijena 2018. godine a projekat završen 2019. godine, vrednost projekta je 1.000.000 dinara, postavljanje saobraćajne signalizacije ispred škole „Sever Đurkić‟ vrednost projekta 1.500.000 dinara, urađena je sanacija dela objekta PU „Labud Pejović‟ u ulici Miloša Crnjanskog, sredstva su dobijena 2019. godine, vrednost projekta je oko 2.000.000 dinara, završetak radova na izgradnji fiskulturne sale u školi „Petefi Šandor‟ u Bečeju, dovršeno ove godine vrednosti oko 25.000.000 dinara, sanacija fasade na Gimnaziji (prva faza), vrednost 3.500.000 dinara, zamena podova u školi „Šamu Mihalj‟ odobreno je 2.900.000 dinara, adaptacija sanitarnih čvorova u Muzičkoj školi „Petar Konjović‟ 1.350.000 dinara, investiciono održavanja, zamena stolarije USKAO „Đorđe Predin Badža‟ odobreno je 3.850.000 dinara, sanacija sportskog terena u OŠ „Šamu Mihalj‟ Bečej odobreno je 2.500.000 dinara. Planira se rekonstrukcija OŠ „Sever Đurkić‟ u Bečeju, u pitanju je kompletna rekonstrukcija vrednost projekta je oko 400.000.000 dinara i rekonstrukcija OŠ „Bratstvo‟. To je nešto na čemu ćemo mi u narednom periodu intenzivno da radimo i da poboljšamo uslove‟ – rekla je Svetlana Vuletić, zamenica predsednika opštine Bečej
Društvo prijatelja dece opštine Bečej je i ove godine kao i prethodnih zaduženo za realizaciju strateških ciljeva koji su u osnovi i održavanja i ove Dečije nedelje.
„Društvo prijatelja dece već godinama prati stanje dečijih prava na teritoriji opštine Bečej. Na samom početku morala bi da ukažem da je ovo prvi put da ova Dečija nedelja nema inicijativu za donošenje pozitivnih propisa iz oblasti prava deteta na državnom nivou a to je da se donese Zakon o pravima deteta i Zakon o zaštitniku prava deteta koji bi trebalo da objedini kompletnu oblast zaštite prava deteta u državu. Takođe potrebno je naglasiti i da je nacionalni Plan akcije za decu na državnom nivou istekao još 2015. godine i od tada je u proceduri izrade novog i još nije završen i usvojen. U opštini Bečej mi imamo jedan veoma pozitivan primer, od 2005. godine u kontinuitetu redovno se usvajaju i donose strateški dokumenti koji uređuju oblast prava deteta, imamo Plan akcije za decu koji je i trenutno još na snazi i ističe krajem 2020. godine. Svake godine izradu ovog strateškog dokumenta iniciralo je naše udruženje još od samog početka u saradnji sa UNICEF-om. Metodološki to je složeni proces jer zaista je teško izraditi strateške dokumente da realno zadovolje potrebe u zajednici i da možemo da pratimo stanje. Mi ove godine trenutno još nismo počeli sa izradom novog plana za sledeću godinu ali verujem da ćemo uspeti da ga uradimo u dogovoru sa lokalnom samoupravom, da pronađemo način kako da prevaziđemo ovu situaciju i da ubrzamo proces bez obzira na ove okolnosti i da napravimo situacionu analizu samim tim i ubrzamo donošenje novog akcionog plana. Taj dokument je značajan za našu decu, prvenstveno zbog toga što je potrebno da znamo šta treba da radimo, šta možemo da pratimo i da unapredimo u ovoj oblasti.‟ rekla je Izabela Šormaz.
Podaci o socijalnim kategorijama dečije zaštite u opštini
„Kao i svake godine mi radimo izveštavanje, presek stanja dece u opštini Bečej i možemo da kažemo da ove podatke koje ću sad izneti temelje se na zvaničnim podacima naših institucija sa kojima naše udruženje sarađuje. Podaci su datirani zaključno sa 31. decembrom 2019. godine. Veoma važno je što imamo u timu predstavnike Centra za socijalni rad jer od 8 prioriteta najviše prioriteta upravo uređuju oblast kojim se regulišu prava dece na život, razvoj i pravo na dobrobit materijalnog stanja. Pored njih i predstavnici iz oblasti obrazovanja su u timu i službi za zdravstenu zaštitu dece.
Iz oblasti zdravstva dobili smo i podatak da imamo 6.401 aktivan karton za decu u opštini Bečej. Taj podatak govori da imamo trenutno na teritoriji opštine Bečej toliko dece. Prošle godine su određene službe pratile i tada je po tim podacima bilo preko 7.000 dece ali prema našoj metodologiji mi, pre svega, pratimo ko se aktivno nalazi na teritoriji opštine Bečej, ne koje je dete ovde prijavljeno nego ko tu zaista živi i koristi svakodnevno usluge. To najbolje možemo da vidimo kroz proces imunizacije. I dalje imamo podatak koji je u našoj opštini za primer još od 2007. godine a to je da imamo 98 % trenutno imunizovane dece u našoj opštini. To je dobar pokazatelj da građani ovde prihvataju savete stručnih lica i jedan siguran put izlaska i iz ovakvih epidemioloških situacija sa kojima samo sad suočeni. Skoro 1.600 dece manje živi na teritoriji opštine Bečej u odnosu na 2007. godinu kada je Republički zavod za statistiku radio jedno veliko istraživanje. Ta demografska situacija je trenutno nejveći problem u Bečeju. Međutim imamo i pokazatelj da u ovoj oblasti postoje i pozitivni pomaci, neki od njih se odnose na pozitivnu zakonsku regulativu na državnom nivou i finansijsku podršku porodicama sa decom kao i npr. majkama novorođenog deteta koje je omogućilo da dobijemo i podatak koliko nam se dece rađa u opštini Bečej. Mi ovde nemamo porodilište i podaci u matičnoj službi su nepouzdani jer su deca prijavljena u mestu rođenja pa tako je u Bečeju prijavljeno samo 54 dece. Ipak, Centar za socijalni rad prati situaciju i na osnovnu broja prijavljenih koliko je majki podnelo zahteve za isplatu finansijske podrške i dobili su podatak da je minimalno u 2019. godini rođeno 273 dece. Taj podatak govori da je broj novorođene dece u našoj opštini nešto veći nego prethodnih godina. Smanjenje siromaštva je i dalje temelj svakog strateškog dokumenta pa i ovog našeg.
Krajem 2018.godine u opštini Bečej živelo je 961 dete u uslovima ekstremnog siromaštva, krajem 2019. godine broj je bio u stagnaciji u odnosu na to, tj. u padu i sad ove godine imamo 668 dece u toj bazi. Ovaj broj je u padu i zbog procenta migracije, ali imamo i podatak da je za 104 korisnika novčane materijalne pomoći prekinuto pravo zbog zapošljavanja. Naš prošlogodišnji apel od strane i institucija i NVO za zapošljavanje roditelja dece sa više dece urodio je plodom. Svi akteri u ekonomiji i privredi treba da teže ka tome da pre svega prijave radnike i da pomognu u zapošljavanju. Sad apelujemo i na obrazovne ustanove da obrate pažnju i na to da su ta deca koja se nalaze u bazi ekstremnog siromaštva uglavnom i nepohađači škola. Tu moramo da pronađemo mehanizme na koji način da decu vratimo u škole. Centar za socijalni rad je uveo da kontinuirano traži potvrde da je dete redovno u školi, ne samo u septembru kao uslov za dobijanje pomoći. Za tu decu su obezbeđeni i besplatni udžbenici i školski pribor, to je odluka na nivou Ministarstva prosvete, imamo veoma mnogo projekata po školama koji su tako koncipirani da pomažu deci iz porodica koje žive u uslovima ekstremnog siromaštva, regresira se i delimično se pokriva i obrok, užina. Prema našim podacima negde oko 75% dece iz ovih porodica imaju obezbeđene obroke tu su uključene i institucije i privrednici i dobavljači. Imamo i problema sa posebnim obrazovnim programima za decu koja su u riziku od napuštanja škole, tu imamo oko 45% dece koji su dobili podršku ali to je još uvek mali broj potrebno je da pojačamo ove programe i da svako dete dobije podršku i da se redovno prati. Naravno, u Bečeju imamo i neke aktivne i unapređene usluge socijalne zaštite kao što je Dnevni boravak, usluga ličnog pratioca, Porodično savetovalište i mnoge druge programe socijalo/pedagoške podrške za decu da što lakše izađu iz tog začaranog kruga siromaštva, da se školovanjem ojača im početna pozicija u razvoju i u životu dalje. Imamo problem i što nemamo dovoljno pedagoških asistenata za decu sa smetnjama u razvoju i sa invaliditetom. Zaa sada samo u Bačkom Petrovom Selu imamo pedagoškog asistenta po našoj evidenciji a nije otvorene ni kućna nastava za teško obolelu decu pri školi „Bratstvo‟, tu apelujemo da se ti problem rešavaju najhitnije. Zapošljavanjem određenog broja stručnih lica rešili bi se ti problemi. Ministarstvo bi svakako dalo dozvolu za otvaranje novih radnih mesta ako bi se ta delatnost bolje uredila ovde u opštini.
Kada je u pitanju problematika nasilja u porodici, mi smo u 2018. godini imali registrovana 22 deteta koja su žrtve nasilja u prodici a krajem 2019. godine to je naraslo na 60 dece i tu je najdominantniji problem zanemarivanja dece što je često povezano sa problemom siromaštva. Mi te probleme pokušavamo da rešimo multisektorskim radom. U Bečeju ne postoji prihvatni centar za žrtve nasilja za decu i za žene pa je najčešće slučaj da se ti problemi u porodici ponavljaju. Ove godine povećan je i broj maloletnika koje su imali problema u ponašanju i sukobe sa zakonom. Znamo da deca do 14 godine po zakonu nemaju krivičnu odgovornost pa se dešava da često roditelji zloupotrebljavaju svoju decu za krivična dela, uglavnom krađu. Jedan pozitivan trend je sve više dece koja su upisana u vrtić.
Zanimljiv je podatak broja dece u predškolskoj ustanovi jer bez obzira što imamo evidentno smanjenje broja dece koja žive na teritoriji opštine Bečej ova ustanova već godinama uspeva da održi broj upisane dece na negde oko 1100 dece.Povećava se broj dece koja se upisuju u uzrastu od 3 godine. Predškolska ustanova „Labud Pejović‟ ima velik broj projekata i aktivnosti u koju se uključuju i deca iz rizičnih kategorija.
Još jedan pozitivan trend je i uvođenje jednosmenskog rada u školama. U nekim vaspitno-obrazovnim ustanovama je već sada organizovan jednosmenski rad što je dobra tendencija i bilo bi dobro da se u svim obrazovnim ustanovima to uvede. Mi apelujemo da se svi javni prostori koje deca koriste sačuvaju i za formalno i neformalno obrazovanje, da mogu da služe deci i za boravak i da se deca koja su u riziku maksimalno uključe i u sportske i druge aktivnosti, da se svi raspoloživi prostori budu dostupni da se ti programi realizuju. Mi tu imamo i podršku lokalne samouprave jer se kontinuirano adaptiraju i uređuju ti prostori. Apelujemo i na rukovodioce ovih ustanova da i sami pokušaju da pišu što više projekata da i sami obezbede što više sredstava“ – rekla je Izabela Šormaz.
