Društvo

Vreme je za ozbiljan razgovor (1): Tretman mentalnog zdravlja stanovništva u zajednici

Medijski projekat Bečejskih dana pratiće ove godine kroz serijal priloga stanje i tretman mentalnog zdravlja stanovništva u zajednici. Cilj projekta je senzibilisanje javnosti i otvaranje društvenog dijaloga na temu mentalnih poremećaja, bolesti, psihosomatskih smetnji kao i koje su mogućnosti da se uspostave mehanizmi za sprovođenje programa prevencije, pomoći i podrške u okviru lokalne zajednice. Ciljna grupa su pre svega odrasli stanovnici opštine Bečej koji su u stanju potrebe za socijalnom podrškom i programima zdravstvene zaštite u vidu individualne ili grupne terapije, kao i njihove porodice koje se suočavaju sa diskriminacijom i socijalnom izolacijom zajedno sa njima.

Socijalno-društveni tretman osoba sa psihičkim problemima u zajednici je osetljiva tema pre svega zbog tradicionalne stig-matizacije mentalnih oboljenja. Problem socijalne isljučenosti tih osoba i generalno neznanja o mentalnim bolestima u javnosti i njihovim simptomima formiraju istorijski duboko ukorenjene predrasude koje uzrokuju distanciranje od osoba sa mentalnim problemima. Činjenica je da danas uz adekvatno lečenje ili podršku veliki broj mentalno obolelih osoba i osoba sa blažim psihičkim i psihosocijalnim poremećajima i smetnjama može imati normalan, produktivan život ali koliko je moguće do takve podrške doći sa relativno limitiranom zdravstvenom zaštitom (smanjenje broja specijalista svih vrsta u manjim sredinama i ambulantama sigurno nije od pomoći) i isto tako limitiranim programima socijalne zaštite.

Društvena stigmatizacija osoba sa mentalnim problemima ima negativne implikacije i prema psihički zdravim članovima društva koji se zbog stigmatizacije plaše obraćanja stručnjacima (psihijatrima, socijalnim radnicima, psiholozima) u situacijama životnih kriza. Nasuprot tome, mnogobrojna istraživanja su pokazala da traženje (i dobijanje) psihosocijalne podrške u društvu u tim trenucima životnih kriza, ili čak opštih kriza u društvo kao što smo imali u skorije vreme, umnogome mogu da preveniraju razvoj nekih težih psihičkih poremećaja. Osobe sa psihičkim poremećajima su u dvostruko nepovoljnom položaju jer se s jedne strane bore sa simptomima bolesti, a sa druge sa predrasudama i diskriminacijom. Kao rezultat toga javljaju se teškoće u ostvarivanju kvalitetnog života koji mogu imati i koji svakako i zaslužuju.

Rešenje ovog problema treba tražiti u sistemskom pristupu ovom problemu koji će podrazumevati najpre jasnu nacionalnu strategiju borbe protiv stigmatizacije psihički obolelih osoba ali i adekvatno „spuštanje“ te strategije na lokalni nivo u neposredno okruženje osoba sa mentalnim problemima. Uspostavljen sistem podrške (zdravstvene, socijalne i društvene) i veći stepen informisanosti u lokalnoj zajednici dovodi do toga da svaka osoba koja razume problem i ima volju može da doprinese njegovom suzbijanju u svojoj okolini informisanjem onih koji svojim postupcima diskriminišu i stigmatizuju, to uključuje i zdravstvene radnike i radnike u ustanovama socijalne zaštite, da pomažu psihički obolelim osobama u prihvatanju svoje bolesti i nošenju sa ovom nepovoljnom pozicijom u društvu i životu do konačnog izlečenja ili eventualne regulacije simptoma i uključivanja u društvenu zajednicu putem inkluzivnih programa.

Bečej je već decenijama, kada su problemi sa mentalnim zdravljem u pitanju, bez jasne društvene strategije, bez adekvatne zdravstvene zaštite (na nekoliko desetina hiljada stanovnika u opštini radi samo jedan psihijatar u okviru Doma zdravlja), bez specijalističkih programa socijalno-društvene pomoći ili podrške (za potrebe individualnih tretmana slučajeva u institucijama socijalne i zdravstvene službe povremeno je radilo psihološko savetovalište, grupnih terapeutskih programa do sada nije bilo). Strah od izopštavanja, od diskriminacije u malim sredinama je mnogo veći nego u većim gradovima ali čak i ako se prenebegne taj problem vrlo često osobe koje imaju psihičkih problema obraćaju se zdravstvenim ustanovama samo u situacijama krajnje potrebe i kad je već odavno problem eskalirao i kada je povratak u stanje mentalnog zdravlja i oporavak veoma težak. Paradoksalno sa tim jasno je uočljiv i problem nestručnog, preteranog konzumiranja medikamenata koji služe za „regulaciju“ nemira, anksioznih stanja ali i blažih oblika depresije ili jednostvno uznemiranosti i reakcije na svakodnevne probleme. Veoma veliki broj starijih stanovnika naše opštine ali i sve više mlađih osoba koriste lekove iz kategorije benzodiazepina bez veće kontrole, takva upotreba lekova, osim što ne rešava problem, stvara dodatni problem zavisnosti i podstiče osećaj još veće socijalne disfuncionalnosti u svakodnevnom životu i u suočavanju sa svakodnevnim problemima.

Razumevanje psihičkih poteškoća i problema sa kojima neki naši sugrađani kontinuirano žive veoma je važno za funcionisanje lokalne zajednice. Ukazivanje na prepreke u životu sa kojima se osobe sa mentalnim problemima susreću u gradu ili još možda i više u ruralnijim delovima opštine, ukazivanje na sve oblike stigmatizacije, diskriminacije i društveno-socijalne izolovanosti kao i na mogućnosti poboljšanja stanja u vidu podizanja kapaciteta socijalnih i zdravstvenih ustanova, podizanja i podsticanja inovativnih programa afirmacije prevencije i inkluzivnih programa u okviru civilnog sektora. biće teme koje će biti obrađene u okviru medijskih objava u novinama.

Teme koje će biti predmet istraživanja i medijskih priloga biće edukativnog karaktera (o prirodi psihičkih bolesti i poremećaja) pisano za što širu populaciju razumljivim jezikom, o porodicama koje se suočavaju sa poteškoćama života sa mentalno obololelima, o institucionalnim i vaninsticionalnim oblicima zaštite, o pravima osoba sa mentalnim poteškoćama, o stručnim licima i institucijama koje se bave zaštitom osoba sa mentalnim poteškoćama i dr.

Predviđeno je da se kontinuirano medijski prate sve aktivnosti javnih ustanova i institucija kao i organizacija civilnog sektora koji se bave zdravstvenom zaštitom stanovništa i tretmanom osoba sa psihičkim poremećajima i oboljenjima. Ukoliko bude potrebno moguće je i otvaranje neke nove rubrike u novinama ili na portalu koje će biti posvećene temi ovog projekta.

Redakcija

Medium doo, Redakcija Bečejskih dana Adresa: Zoltana Čuke 18, Bečej